Olá, ba belun sira hotu!

        Benvindu mai iha ha'u nia pájina, espera imi hotu di'ak. Hamutuk ho ha'u ita sei ko'alia uitoan kona-ba istória iha tempu "Invazaun Indonézia tama mai Timor-Leste". Maibé, antes ida ne'e ha'u sei introdús uitoan kona-ba ha'u nia identidade.


Naran kompletu: Sara Leticia Lourdes Noronha

Idade: 17 anos

Klase: 12°/CT¹

Eskola: Sagrado Coração de Jejus, Becora-Díli

Munisípiu: Lautém.


Tuirmai ita sei haree hamutuk istoria refere...

        

       Liu tiha deklarasaun independensia situasaun iha Timor Portugés kontinua manas liu tan. Lideransa fretilin sira prepara an hodi hein de'it invazaun husi militár Indonezia no kalan-kalan membru komite sentral fretilin (CCF-sigla portugés) halo patrullamentu iha kapitál Díli.


        Iha loron 2 fulan dezembru 1975 delegasaun ICRC (International Commitee of Red Cross) iha Díli simu telegram ida hosi Governu Australia ne'ebé fó atensaun ba sidadaun australianu iha Timor Portugés atu husik hela Timor Portugés ho razaun seguransa pesoál. Fretilin rekoñese neutralidade ICRC, maibé UDT, APODETI no INDONÉZIA deskonfia ICRC la neutru.


        Situasaun iha seguransa komesa aat ba beibeik, ema sira komesa evakua neineik ba foho. Kalan ne'e Díli hakmatek no kuaze atu mamuk, tan ema sira hela iha ne'e husik sira nia hela fatin. Oras kalan komesa implementa ona ba loron da-haat nian no soldadu sira lori kilat fó seguransa ba dalan sira no tasi ibun.


        Iha loron 6 dezembru 1975 lorokraik, partisan Timor oan kuaze atus resin hamutuk ho forsa primeiru unidade mariña Indonézia nian sa'e ró funu forsa Naval Teluk Bone iha Atabae no komesa iha Tasi laran mai Díli, sira mai halo preparasaun nune'e iha kalan sira halo invazaun boot iha loron tuir mai. Iha tuku 2 madrugada 7 dezembru 1975, Ró ahi funu Indonézia nian hamutuk 5 komesa iha ona Díli. Haree ba ró ahi hirak ne'e Fretilin sira hamate ahi eletrisidade capital Dili, iha tuku 3 madrugada, Díli hafalun ho nakukun. Ró ahi forsa Indonézia nia mós komesa tiru sidade Díli.


        Militar Indonézia halo invazaun boot mai Díli iha dadersan rai hun mutin, iha domingu, loron7 dezembru 1975, ró ahi funu Indonézia nian tiru morteru no kaiñaun durante oras ida nia laran, liu tiha ida ne'e forsa parakedista Indonézia nian semo tuun mai Díli nia klaran, no forsa mariñeiru Indonézia nian mós sadere ona no tuun iha Kampong Alor (Dom Aleixo, Díli) iha oeste sidade Díli nian.


        Maske nune'e, povu Timor-Leste nia luta naruk ba ukun rasik-an hodi moris nu'udar país soberanu ida, hetan duni nia rohan iha 1999. Liu husi reverendu ne'ebé ONU organiza no superviziona iha loron 30 agostu 1999, povo Timor-Leste hato'o sira nia votu ho livre hodi desidi nia destinu nu'udar país independente. Desizaun ne'ebé hetan rekoñesimentu internasionál iha loron 20 fulan maiu tinan2002.



Obrigada..!



Comments